Otkrijte šta boja kose govori o vašem zdravlju.

Geni koji stvaraju pigment u kosi regulišu i ostale procese u tijelu, pa su tako crvenokose žene osjetljivije na bol, a crnke moraju provjeravati hormone. Boja kose je genetska predispozicija koju smo preuzeli od roditelja, a osim toga, ona može biti pravi barometar našeg zdravlja.  Dugogodišnja naučna istraživanja pokazala su kod žena veliku povezanost prirodne boje kose sa rizikom oboljevanja od pojedinih bolesti. Razlog je što isti geni koji stvaraju pigment u kosi istovremeno regulišu i ostale procese koji se odigravaju u tijelu.  Međutim, boja kose se mijenja tokom života. Novorođenče ima tamnu kosu koja se mijenja prvih mjeseci života, pa bude svjetlija u dječjem dobu. Poslije, kosa biva sve tamnija i tamnija, a u kasnijim godinama počinje sijediti, dok na kraju ne pobijeli potpuno. Crvena kosa.

Žene koje imaju prirodno crvenu kosu su osjetljivije na bol, tako da im se prije svake posjete zubaru preporučuje da popiju neku od tableta protiv bolova. Da situacija bude komplikovanija, crvenokose žene su istovremeno otpornije na lokalnu anesteziju, koja se, da bi bila djelotvorna, mora povećati za 20 posto. Istraživanja su također pokazala da crvena boja kose kod žena ide zajedno i sa povećanim rizikom oboljevanja od Parkinsonove bolesti. Na ljestvici rizičnosti od te bolesti na najnižem mjestu su crnokose žene, pa nakon njih brinete i plavuše.  Crvenokose su i češće zabrinute, jer geni koji daju boju kosi utiču i na to kako se organizam suočava sa stresom.  Među ljudima postoji mišljenje da su crvenokose žene najstrastvenije u ljubavi, ali za to nema genetskih potvrda. Plava kosa.

Plavuše po svojoj genetskoj strukturi stvaraju manje stanica melanina, što utiče na slabiju pigmentiranost kose i kože.  Zbog toga su izuzetno osjetljive na sunčeve zrake i više od svih ostalih žena podliježu opasnosti od raka kože.  Tako da bi se na njihovom tanjiru morali naći karfiol, špinat i mahunarke, odnosno šoljica zelenog povrća svaki dan.  Sunčevi UV zraci su kod plavuša vrlo opasni i za njihove oči, jer izazivaju čitav niz deformacija.  Ljeti bi obavezno trebalo da nose šešire i tamne naočale. Što im je kosa prirodno svjetlija, to je opasnost veća.  S obzirom na to da su plavokose žene izloženije bolestima očiju, osobito degeneraciji žute pjege koja izaziva sljepilo, preporučuje im se da u ishranu uvedu namirnice bogate luteinom i zeaksantinom. Uprkos tome, geni plavuše su doprinijeli njihovoj kosi, koja je najkvalitetnija, savršeno mekana i sjajna.  Smeđa kosa.

Brinete obično imaju deblje vlasi nego plavuše i crvenokose, ali je njihov broj znatno manji.  Zato njima često opada kosa, što može biti uzrokovano hormonskim promjenama i manjkom gvožđa.  Brinete su najsklonije zavisnosti od nikotina. Prema naučnim istraživanjima, melanin koji daje tamniju boju kose povezan je i s povećanim metabolizmom nikotina u jetri, što za posljedicu ima duže ostajanje nikotina u organizmu. Kako brinete imaju više melanina u koži, on usporava rad jetre i njoj je potrebno više vremena da iz organizma izbaci štetne stvari.  Prilikom različitih istraživanja pokazala se velika važnost vitamina C za održavanje jetre u normalnom stanju.  Idealna potrebna količina tog vitamina je 75 miligrama — zato svaki dan pojedite jednu pomorandžu. Ljudi sa smeđom kosom najrjeđe oboljevaju od melanoma. Izgleda da su brinete najviše izložene i gubitku kose.  Prilikom jednog istraživanja u Americi ustanovljeno je da su žene, koje su imale vidljivi manjak kose, uglavnom bile brinete.  Razlog je što su smeđe vlasi deblje od crvenih i plavih, tako da je njihov ukupni broj daleko manji.  Kako bi izbjegle ovu nelagodnu pojavu, trebalo bi da uzimaju 18 miligrama gvožđa dnevno ili šoljicu ovasa.  Međutim, brinete se mogu utješiti, jer istraživanja pokazuju kako pri stvaranju trajnih veza muškarci preferiraju tu boju kose, jer smeđokose smatraju pouzdanijima. Crna kosa.

Najmanji broj žena su prirodne crnke, one su rjeđe čak i od crvenokosih žena. Jedan od zdravstvenih problema koji se veže za ovu boju kose su neuravnoteženi polni hormoni, koji mogu rezultirati poremećenim radom jajnika, endometriozom, polipima u materici ili ranim klimaksom. Naučnici su zaključili da crnke češće oboljevaju od raka, posebno raka limfnih čvorova. Razlog je i u genetskoj strukturi koja istovremeno pojačava pigmentaciju i povećava rizik od te bolesti.  S druge strane, crnokose žene iskazuju veliku samostalnost i sposobnost snalaženja u kriznim situacijama. Kada im se dogodi nešto neprijatno, one vrlo brzo savladaju stres i bol. Sijeda kosa.

Tokom vremena kosa polako postaje sve više sijeda, ali to ne mijenja genetsku strukturu.  Geni koji su žene učinili crvenokosama, plavušama, brinetama i crnkama uvijek su prisutni i vrše uticaj na ostale dijelove organizma.  Jedino na šta treba obratiti pažnju jeste kada i koliko brzo kosa počinje da sijedi. U tom slučaju, ovo može biti znak nekih drugih zdravstvenih problema, pa je potrebno posjetiti ljekara. Prerana pojava sijede kose ili njeno opadanje vrlo često mogu biti povezani s oštećenjima ćelija, koja mogu biti uzrokovana manjkom vitamina B12, pojačanim stresom i pretjeranim konzumiranjem nikotina.  Kosa u mnogo čemu odražava opšte stanje organizma, tako da je potrebno voditi računa o njenom izgledu..
Pročitajte više na: http://avaz.ba/lifestyle/ljepota-moda/302165/otkrijte-sta-boja-kose-govori-o-vasem-zdravlju

Podijeli: